Raskrižje - Hrvatski katolički portal | raskrizje.com - Raskrižje - Hrvatski Katolički Portal

Pod predsjedanjem zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića održan je, u ponedjeljak 6. veljače u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu, susret arhiđakona i dekana Zagrebačke nadbiskupije, na kojem su predstavljene glavne smjernice pastoralne inicijative Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije, nazvane Misije u gradovima, s posebnim osvrtom na način njihove realizacije u Zagrebačkoj nadbiskupiji. „Nakana je ući dublje u življenje vjere, osobito pomoću ispovijedi i kateheze, zahvatiti sva područja života te otkrivati sve ono što vjera unosi u način življenja, pomažući svima koji su privučeni Kristom i kršćanstvom, da ga susretnu u Crkvi, u zajednici vjernika“, kazao je kardinal Bozanić na susretu arhiđakona i dekana Zagrebačke nadbiskupije.

Opširnije

Na poticaj Papinskoga vijeća za promicanje nove evangelizacije, ove će se pastoralne godine, a posebno tijekom korizme, u Zagrebačkoj nadbiskupiji ostvarivati inicijativa nazvana Misije u gradovima (Missio Metropolis). Taj će se pastoralni plan ostvarivati u dvanaest velikih gradova europskoga kontinenta. Uz Zagreb, inicijativom su obuhvaćeni: Barcelona, Beč, Bruxelles, Budimpešta, Dublin, Köln, Lisabon, Liverpool, Pariz, Torino i Varšava. Ta inicijativa se sastoji od dvaju elemenata: jednog koji se odnosi na redoviti pastoral, s posebnom zauzetošću u kršćanskome odgoju i cjelokupnoj formaciji te njihovom jačanju, i drugog koji se tiče istodobnosti djelovanja u spomenutim gradovima.

Danas se čini kako Europa gubi svoj zasluženi posebni i povlašteni položaj i ulogu. Zašto? Jednostavno zato jer se čovjeka prestaje shvaćati i doživljavati kao osobu – kao duhovno materijalno biće, stvoreno od Boga i usmjereno prema Bogu i vječnosti. Problem je tim veći što se tu više ne radi o bezumnim idejama pojedinaca kojima nitko ne pridaje važnost te koje se sa smiješkom na licu podnosi u ime ljubavi prema bližnjemu i tolerancije, već u tome što to sve više postaje jedini administrativno obvezujući svjetonazor! Povijest nas uči da su se u vrijeme kada su u drevnim vremenima despoti i tirani uzimali vlast u svoje ruke događale svakakve užasne stvari.

Bez sumnje, autor Tadić zna kako kršćani vjeruju u svaku riječ u Bibliji, a to što postoje druga učenja i uvjerenja nije važno - što „kršćani imaju različite stavove glede biblijske objave“, nebitno je, jer je našao stav koji njemu odgovara. Ne čudi činjenica što ne razlikuje simbole mitskih elemenata u Bibliji od senzacionalističkih legendi, ili što traži znak s neba – „ali mu se znak neće dati“ – no, kako se ne čuditi elementarnom neznanju kada su se ljudi opismenili; ili, još dva (uz Mojsijevo i Ilijino) uznesenja, za koja bi Tadić kao 'kritičar' kršćanstva trebao znati, kada su se po vjerskom uvjerenju zbila i zapisala?

Kao glavni urednik Raskrižja – Hrvatskog katoličkog portala podržavam odluku i ovog proteklog referenduma o ulasku Hrvatske u EU, ukoliko se pokaže legitiman, te pozivam sve Hrvate katolike u domovini i u svijetu, kao i naše drage sugrađane da kao budući građani Europske Unije u prvi plan stave Boga, Presvetu Katoličku Crkvu i sve one vrijednosti kojima nas Ona uči i na koje nas potiče. Isto tako, ukoliko se konačni ulazak u Europsku Uniju u ovome trenutku iz bilo kojih razloga ne bi ostvario, te dođe do ponavljanja referenduma, pozivam opet sve Hrvate da se na eventualnom budućem referendumu najprije izjasne PROTIV ulaska, a nakon toga ćemo informiranije, mudrije i dostojanstvenije donijeti odluku, opet u službi Boga, Ljubavi i zajedništva svih ljudi i naroda naše Hrvatske, naše Europe i našega svijeta.

Je li moguće da se ionako već uzdrmana Europa i sama probudi, nanovo razmotri svoje postupke i odnose prema drugim, manjim državama, redefinira svoju unutarnju i vanjsku politiku i strategiju, preispita Lisabonski ugovor i pokrene jednu novu fazu razvitka i napretka, ali s drugačijim pristupom i potpunom jednakopravnošću među svim članicama? Je li moguć scenarij u kojemu će Hrvati, osim što su izborili svoju vlastitu slobodu, sada samouvjereno, dostojanstveno, ponosno i hrabro svojom odlukom pokrenuti procese u Europi koji će tu istu slobodu donijeti svima, ne odbacujući mogućnost pristupanja i našu privrženost zajedništvu?