raskrizje slogan 3

Registracija

ili Odustani

Filozofija - Članci i radovi

KRŠĆANSKI EGZISTENCIJALIZAM SÖRENA KIERKEGAARDA

s k jDanski filozof Sören Kierkegaard (1813. – 1855.) uz Arthura Schopenhauera svakako je najizrazitiji protivnik Hegelova racionalizma, a po tezama svoga iracionalizma, koji je povezan i s određenom dozom fatalizma te na njega nadovezanim pesimizmom, preteča je filozofije 20. stoljeća. Za svoga života nije se uspio jače afirmirati, ostao je osoba bez utjecaja, predmet smijeha i izrugivanja, a nakon smrti predmet šutnje i zaborava. No, njegova je misao u 20. stoljeću postala iznimno popularna i utjecajna, njegova djela prevođena su na sve značajnije svjetske jezike, tako da se danas niti jedna povijest filozofije ne može zamisliti bez dijela o njemu. Kao vjesnik duhovne krize i pionir nihilizma, koji tek treba stupiti na povijesno – filozofsku scenu te će ga do kraja razraditi i rasvijetliti Friedrich Nietzsche, nihilizma koji će se roditi iz osjećaja straha i očajanja kao posljedica ratova, revolucija i neuspjeha koje je građanski čovjek doživio i proživljavao u drugoj polovici 19. i na samom početku 20. stoljeća.

Opširnije:KRŠĆANSKI EGZISTENCIJALIZAM SÖRENA KIERKEGAARDA

 

FILOZOFIJA A. SCHOPENHAUERA I NJEGOVA ESTETIKA

schopenhauerSchopenhauer je filozof koji zastupa poziciju voluntarizma (naglašava dominaciju volje u pitanju bitka). Njegovo monumentalno djelo jest Die Welt als Wille und Vorstellung (Svijet kao Volja i Predodžba). Njegova filozofija uvelike je pod utjecajem Kanta, Platona, ali i Azijskih vjerskih filozofa, osobito s područja budizma i hinduizma koje proučava u weimarskom periodu kao mladić gdje se preselio s majkom. Njegovo negativno mišljenje o majci poslije će se projicirati na mišljenje o ženama općenito. U pitanjima epistemologije, na njega, kao i na ostale filozofe njemačkog idealizma, utječe Immanuel Kant (Königsberg, 22. travnja 1724. – Königsberg, 12. veljače 1804.). Schopenhauer prihvaća Kantovu podjelu na ''fenomenon'' i ''noumenon'' što je za Kanta predstavljalo svijet pojavnoga (svijet fenomena) i svijet objektiviteta (Ding an sich). Pojavno pripada svijetu iskustva, a numenalno bi pripadalo svijetu neovisnom od osjetilnog iskustva, bolje rečeno svijetu čistog uma. Postoje različite interpretacije te podijele na koju se nećemo osvrtati, nego ćemo se usmjeriti na Schopenhauerovo tumačenje.

Opširnije:FILOZOFIJA A. SCHOPENHAUERA I NJEGOVA ESTETIKA

 
FB BANNER 662
FB BANNER INNERRIGHT
Katolička Crkva           Hrvatski narod           Teologija           Filozofija           Riječ na Raskrižju Portal
Sakramenti           Povijest           Članci i radovi           Članci i radovi           Glas iz pustinje Impressum
Crkva i narod          
          Moral i etika           
          U sjeni zidova Kontakt
Propovijedi Egzorcizam Svjetlo Istine
Sveci i blaženici Antikatolicizam Povijesna Raskrižja
Svjedočanstva