Osamnaesto stoljeće, kao doba prosvijećenog apsolutizma, iznjedrilo je mnoge istaknute ličnosti na različitim znanstvenim, kulturnim i gospodarskim područjima. U to su vrijeme djelovali i stvarali ljudi čija su djela i dostignuća cijenjena sve do današnjih dana. Jedan od njih bio je i hrvatski astronom, geodet, fizičar, hidrograf, matematičar, filozof, diplomat, arheolog, arhitekt i pjesnik Ruđer Josip Bošković, koji je svojim predanim radom - posebno u fizici, astronomiji i matematici - polučio uvažavanje svih tada relevantnih znanstvenih čimbenika i stekao svjetsku slavu. Proputovavši gotovo čitavu Europu ostavio je trag u mnogim zemljama, koje su njegove univerzalne znanstvene reference nagrađivale dopisnim ili stalnim članstvom u Akademijama znanosti od Pariza, Bologne, Londona do Sankt Petersburga. Ruđer Bošković rođen je 18. svibnja 1711. u Dubrovniku, kao sedmo od osmero djece Talijanke Paule Bettere i Nikole Boškovića, trgovca porijeklom iz istočne Hercegovine.
Komentiraj (0 Komentara)
Zbog preoranosti polje se činilo nepregledno ogromnim i srca uzdrhtalog zagledah se u nebo osunčano i vedro pridružena ljudima što tragaše iskopine još preostale. Toliko godina pretražujemo i pronalazimo ih još uvijek, reče mi prijatelj, da mi se nekad pričinja što više ih nađemo još više ih zemlja posjeduje i ima. Ja ne tragah ništa jer s mnoštvom slika iz očevih i drugih priča vidjet zapravo išta da sam i mogla. Između mene i tebe polje suncem uokvireno spava ja sam tvoja bitka posljednja. Napisah jednom davno u vremenu čudnih događanja kad se u šiframa izražavah neslobodna i uz stalnu pratnju svojih progonitelja. Nisu razumjeli mnogo. Ili nisu razumjeli išta od svega ali svejedno su uzdama raznim vezivali i moje ime i moje prezime.
